You are here

Zdrava jetra, zdravo telo

Jetra je glavna laboratorija našeg tela. Metaboličku funkciju jetre obavljaju hepatociti (ćelije jetrenog parenhima) koji stvaraju i izlučuju žuč; regulišu „dinamičku ravnotežu“ ugljenih hidrata; vrše sintezu masti i izlučuju lipoproteine plazme; kontrolišu metabolizam holesterola; proizvode ureu, serumske albumine (proteine), faktore zgrušavanja krvi (sem faktora VIII), enzime i brojne druge proteine; obrađuju i vrše detoksikaciju unetih lekova i drugih supstanci koje smo uneli "per os", u jetri se obavlja i razgradnja nekih hormona (biotransformacija, prevođenjem u oblik koji se izbacuje iz organizma stolicom ili mokraćom)... A naravno jetra je rezervoar glikogena (rezervni ugljeni hidrat našeg tela), masti, vitamina rastvornih u mastima A, D, E, K, kao i vitamina B12.

Jetra je bez sumnje organ koji karakteriše visoka sposobnost regeneracije, ali sve ima svoje granice, pa tako i "oporavak jetre". Neki za jetru kažu da je to „podmukao“ organ, jer ne boli, osim ako je jako uvećana. Oboljenja jetre se zato otkrivaju najčešće slučajno, na rutinskim kontrolama. Čak i oni koji imaju neki od pojedinačnih simptoma, poput „žutice“ kože i beonjača, umora, malaksalosti, mučnine, bolova u zglobovima, tamno obojene mokraće, bele stolice ili bola u gornjem desnom delu abdomena, ne dovode te tegobe u vezu sa jetrom.

Na zdravlje jetre u velikoj meri utiče način života (pušenje, alkohol, ishrana bogata trans mastima, stres, konzervansi, aditivi, pa čak i lekovi) pa onda ne čudi da njena funkcija može oslabiti usled nakupljanja „toksina“ (kumulativni učinak). To se manifestuje povišenim vrednostima enzima jetre i često je praćeno osećajem umora i nedostatkom energije, glavoboljama, lošim varenjem, neprijatnim zadahom, padom imuniteta, promenama na koži, "padom šećera u krvi", promenom lipidnog statusa, ali ponekad i težim poremećajima (gojaznost, visok krvni pritisak, alergije, kožne bolesti, hormonski poremećaji, depresija, artritis, astma).

Danas su najčešća virusna (virusi hepatitisa B i C) i alkoholna oboljenja jetre. Brojni lekovi mogu dovesti do hroničnih bolesti jetre (a tu su i oralni AAS - androgeno-anabolički steroidi), nekada su u pitanju i autoimune bolesti jetre, bolesti žučnih puteva ili urođeni poremećaji u metabolizmu bakra, gvožđa i sl. Kod određenog broja ljudi popuštanje u radu jetre ostaje nepoznatog uzroka.
Ako se na vreme ne prepoznaju i ne počne lečenje, sve hronične bolesti jetre dovode do ciroze!!!

Kako se zaštiti?

Najkraće rečeno, sve što pojedemo u toku dana, tj. unesemo "per os"( preko usta) prolazi kroz našu jetru, tako da oprezno sa izborom namirnica koje imate na meniju!

Osnovno je izbegavati brzu hranu, alkohol, grickalice, šećer, aditive i konzervanse, tj, industrijski prerađenu hranu i unositi dosta vode, minimum 2-3 litra dnevno. Jetru isto tako opterećuje hronično prejedanje (obilni, premasni obroci). Isto važi i neumerenu konzumaciju nekih suplemenata  (pogotovu kada su u pitanju kreatin, NO-reaktori, neki sagorevači masti, preterivanje sa unosom kofeina)... A tu je i problem prekomernih trenažnih napora.

Posebno obratiti pažnju na nekontrolisanu upotrebu nekih lekova. Naime, svaki lek koji se popije, organizam prihvata kao stranu supstancu i teži da ga se oslobodi. Dok se ne eliminiše iz organizma, lek prolazi nekoliko faza: najpre se resorbuje u gastrointestinalnom traktu, stiže do jetre, pa ide "obrađen" u krvotok, a odatle se „šalje“ na mesta u organizmu na koja treba da deluje. Iz organizma se "posle obrade" i ostvarenog učinka (metabolisanje) oslobađa stolicom i urinom, dakle,u tome glavnu ulogu imaju jetra i bubrezi.

Sve dok se lekovi piju u propisanim dozama, jetra, bubrezi i ostali organi neće značajno da trpe. Ali, ako se lekovi piju "na svoju ruku", u preteranim dozama, ili u dužem vremenskom periodu od propisanog, može da dođe do ispoljavanja neželjenog dejstva leka na jetru. Tako npr. stalna i prekomerna upotreba nesteroidnih antireumatika (diklofenak, ibuprofen...) može kod nekih osoba da izazove oštećenja želuca, jetre ili bubrega. Pomenimo i paracetamol u mega-dozama, uzimanje antibiotika "na svoju ruku", otrovne gljive, pečurke (amanita). Neki lekovi izazivaju i holestatsko ošećenje jetre (zastoj žuči) - sedativi, antidepresivi, polni hormoni( kao i AAS)...

Namirnice koje mogu pomoći

Citrusi - limun i grejpfrut, bogati antioksidansima - vitaminom C, bioflavonoidima, glutationom( antioksidansom prvog reda za naše telo)

Jabuke su odličan izvor vlakana( pektina), vitamina, minerala, bioflavonoida i terpenoida, koji svi redom pomažu jetri u detoksikaciji organizma. 

Beli luk - redukuje količinu toksina u organizmu zahvaljujući sumpornim jedinjenjima koja vezuju teške metale (živa), i upravo je taj efekat zaslužan za indirektno povoljno dejstvo na jetru.

Kurkuma ili indijski šafran se može koristiti kao začin u našoj hrani, sa mnogobrojnim koristima za jetru. Pomaže organizmu u varenju masti i ponaša se kao prirodni detoksikant jetre. 

Mahunarke - namirnice poput graška i soje bogate su amino kiselinom, argininom, koja pomaže u procesu detoksikacije amonijaka u jetri, toksičnog nusprodukta koji nastaje prilikom razgradnje proteina. 

Paradjz - bogatstvo moćnim antioksidansom - likopenom

Šargarepe - bogate karotenoidima, glutationom, kao i zaštitnim flavonodima.

Artičoka - redovno konzumiranje artičoke stimuliše funkciju jetre, utiče na proizvodnju žuči, štiti jetru od oštećenja. Pored toga, artičoke su prirodni diuretik koji pomaže eliminaciju toksina putem bubrega. Glavni sastojci su inulin i silimarin, koji imaju hepatoprotektivni uticaj. Inulin, polisaharid, ima blago laksativno dejstvo pa pomaže kod opstipacije. Ujedno je i hrana za “dobre” bakterije u debelom crevu pa pokazuje prebiotski efekat. Na taj način smanjuje nivo toksina koji dospevaju u jetru, i održava zdravlje čitavog organizma.

Pored ovih namirnica, tu su još i ananas, kupus, brokoli, kelj, đumbir, semenke lana, zeleni čaj, kopriva, cvekla, šargarepa, trešnje, borovnice… koji pomažu radu jetre i obavezno ih uvrstite u svoj dnevni meni.

Pomenimo i značaj ribljeg ulja, kao izvora esencijalnih omega-3 masnih kiselina, kao i hladno ceđenog kokosovog, maslinovog i lanenog ulja.

Dobar izbor su i jezgrasti plodovi poput oraha i pistaća.

Po pitanju suplementa topla preporuka za:

- Vitamine B grupe 

- Vitamine C i E

- Esencijalne amino kiseline, whey protein

- Soja lecitin, esencijalni fosfolipid - važan je prirodni izvor holina, inozitola i fosfolipida. Holin i inozitol su važne komponente svake ćelijske membrane koje omogućavaju razvoj i pravilno funkcionisanje svih ćelija, pa i ćelija jetre...

- N-acetil cistein (NAC) je prekursor glutationa, najjačeg antioksidansa i eliminatora razornog dejstva slobodnih radikala u našem organizmu. NAC, kao i cistein, pruža zaštitu od toksičnog dejstva nekih lekova i hemikalija (acetaminofeni, ugljentetrahloridi, citostatici). Time štiti jetru i mozak od oštećenja koja nastaju pod uticajem zagađivača, kao što su: alkohol, dim cigarete i štetne materije iz zagađenog vazduha

- Silimarin je glavni aktivni sastojak ekstrakta gujine trave ili mlečnog čkalja. Silimarin je jedinstvena mešavina bioflavonoida (silibinin, silidionin i silikristin)  i antioksidanasa koji učestvuju u borbi protiv štetnih slobodnih radikala (podiže nivo glutationa). Naučna istraživanja pokazuju da suplementacija silimarin-om može pozitivno uticati na funkciju jetre, ali silimarin ima najviše efekta kod manjih oštećenja tkiva jetre, kao i u prevenciji alkoholnog oštećenja ovog organa.

- Omega-3 esencijalne masne kiseline (EPA + DHA).