You are here

Sagorevač masti iz kokosa - MCT

kokos i ulje

Тrigliceridi srednje dužine lanca (MCT) predstavljaju grupu zasićenih masti sa širokim spektrom pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje i "fizičku spremnost". Uvek kada se pomenu anti-katabolici u prvom planu su amino kiseline razgranatog lanca (BCAA - valin, leucin, izoleucin), kao i glutamin, ali niko ne razmatra i druge alternative. I pored nepravedne satanizacije zasićenih masti, jedna njihova podgrupa zaslužuje posebnu pažnju - MCT (Medium Chain Triglycerides)

Sve masti sastoje se od masnih kiselina, pa tako i zasićene masti - kratkolančane sa 4-6 atoma ugljenika u svom sastavu, masne kiseline srednje dužine lanca sa 6-10 atoma ugljenika, i dugolančane sa 12-22 atoma ugljenika u svom sastavu.

Jasno je na koju podgrupu masnih kiselina ciljamo?

Do 80-ih godina XX veka, MCT su bile poznate i korišćene u ishrani uglavnom samo kao sastojci maslaca (putera) i kokosovog ulja. Međutim, Dr Vigen K. Babayan sa Harvarda je razvio tehniku direktne proizvodnje MCT u većim količinama za upotrebu u medicinske svrhe, u tretmanu nekih bolesti i specifičnih stanja ljudskog organizma. Dakle, MCT imaju i medicinski značaj i široku primenu u medicini.

MCT imaju za 10% manju energetsku vrednost od dugolančanih masnih kiselina (Long Chain Fatty acids, tzv. LCTs), 1 g MCT = 8,3 kCal, dok 1 g LCT = 9 kCal. Ono što je mnogo bitnije od tih 10 % energetske uštede je da se MCT zbog kraće dužine lanaca masnih kiselina brže apsorbuju od LCT, a isto tako se i brže iskorišćavaju kao "gorivo za naše telo".

Energija dobijena iz MCT se svrsishodnije i brže iskorišaćava od strane naših organa i mišića u svim specifičnim stanjima, bilo da se radi o fizičkoj aktivnosti, ili o bolesti (u šali ih nazivaju masni hidrati, zato što je brzina iskorišćavanja bliža hidratima nego mastima).

Upoznajmo se sa ćelijskim ogranelama - mitohondrijama.

Mitohondrije se smatraju centralnim mestom metabolizma svake naše ćelije. Mitohondrije su mesto aktivnosti ciklusa trikarboksilnih kiselina (Krepsov ciklus) kao i mesto sinteze ATP-a oksidativnom fosforilacijom (ATP – osnovna energetska moneta našeg tela). Mitohondrije su energetska postrojenja svake naše ćelije.

Za razliku od dugolančanih masnih kiselina (LCT) kojima je potreban karnitin, da bi prošle kroz duplu membranu mitohondrija, MCT su „karnitin nezavisne“ i od njih direktno nastaje acetl- CoA (koji učestvuje u više metaboličkih puteva) iz koga rapidno nastaju ketonska tela (ketoza). To svojstvo MCT je iskorišćeno u medicini u nekim stanjima kada je potrebno na brz i efikasan način obezbediti brzo-dostupnu energiju (energija ketonskih tela), npr. parenteralna ishrana kod nekih dužih, operativnih zahvata, komatozno stanje i sl.

U skorije vreme MCT su dobile svoje posebno mesto u ishrani i suplementaciji sportista, pogotovo u situacijama kada je treba poboljšati izdržljiivost kod visokointenzivnih aktivnosti dužeg trajanja.

Prva istraživanja su rađena na miševima, gde je pokazano da miševi koji su u ishrani imali visok udeo MCT, imali su bolje rezultate (izdržljivost) u testovima plivanja od miševa u čijoj su ishrani dominirale LCT.

Primećeno je, takođe, da se kod miševa koji su hranjeni sa MCT javlja povećana produkcija enzima Krepsovog ciklusa (mitohondrije) na nivou mišićnih ćelija. Isto tako, zapažena je povećana stopa sagorevanja masti u cilju proizvodnje ćelijske energije. MCT deluju i kao sagorevači masti (podsticanje termogeneze).

Da sumiramo, MCT imaju manju kalorijsku vrednost od LCT, imaju minimalnu tendenciju da se talože kao telesna mast, doprinose još osetnijem sagorevanju masti i ubrzanju metabolizma, a uz to su i izvor brzo dostupne energije.

Studije rađene na miševima su se potvrdile i kod ljudi. U mnogim uporednim studijama se pokazao maksimalan učinak na termogenezu, čak i duži osećaj sitosti, a i bolja insulinska osetljivost kod gojaznih osoba (blag hipoglikemijski učinak).

MCT su se pokazale i značajnim kod nekih poremećaja moždane funkcije, npr. epilepsija, Alchajmerova bolest, jer je brzina produkcije ketonskih tela, kao alternativnog izvora energije (osim glukoze, tj. dekstroze) uvećana mnogostruko u odnosu na LCT. MCT se smatra i anti-aging agensom.

Kako beše ona čuvena krilatica kardiologije - "put do zdravog srca je ishrana siromašna zasićenim mastima", a šta je sa MCT?

Veliki broj istraživanja pokazuje pozitivan učinak MCT u zaustavljanju i regresiji napredovanja ateroskleroze, kao i preduslova za nastanak iste - povišen nivo LDL (lošeg holesterola), nizak nivo HDL (dobrog holesterola). MCT pozitivno utične na metabolizam holesterola u jetri i perifernim tkivima.

Smatra se da MCT čak imaju i anti-oksidantni učinak, smanjujući potrebe tkiva za vitaminom E. Postoje indirektni dokazi o protivupalnom dejstvu MCT na naš organizam, kao i ublažavanju ispoljavanja nekih autoimunih bolesti (lupus...).

MCT ulaze i u sastav majčinog mleka, npr. laurinska kiselina, jedna od najzastupljenih masnih kiselina u majčinom mleku, ima snažan imunostimulativni efekat, ali i značajna antimikrobna svojstva.

Upotreba MCT je široko prihvaćena u medicini u tretmanu opstruktivne žutice, ciroze jetre, cistične fibroze, akutnog i hroničnog pankreatitisa, kao i kod poremećaja apsorpcije hranljivih materija kod novorođenčadi. Jedan od bitnih sastojaka pareteralne ishrane - MCT.

Ako ste na keto-dijeti (jurite ketozu), ili vam treba maksimum na intenzivnim treninzima, zaštita od razgradnje, bezstimulansni sagorevač masti, zdravi kontrolor apetita, pravi izbor je MCT.

Zapamtite - laurinska, kapronska, kaprilna, kaprinska kiselina, vaši najbolji MCT prijatelji!

Povezani i slični tekstovi