You are here

Hormonskim balansom do zdravog muškarca

Osnovni preduslov izgradnje savršenog tela je dobro zdravlje. Jedan od najbitinijih činilaca dobrog zdravlja je hormonski balans. Bez obzira na pol, uzrast, kao i ciljeve moramo kroz ishranu, treninge, suplementaciju, kao i način života pronaći put da unapredimo svoj hormonski status. Sve započinje kontrolom istih. Sportsko-medicinski pregledi koji bi trebalo da budu obavezni pre započinjanja bilo kakvog treninga, ne obuhvataju ovu stavku koja nam daje jasne smernice o „tempu napretka“, potrebnosti modifikacija ishrane ili pak uvođenju određenih suplemenata.

Insulin je najbitniji anabolički hormon našeg tela čija je glavna funkcija regulacija šećera u krvi. Pored toga ovaj hormon svoj anabolički učinak ostvaruje i na proteine, kao i masti u našem telu. Ne zaboravimo da kada se „napakuje“ dovoljno glikogena u jetri i mišićima sav višak „hidrata“ odlazi u masne naslage. Česti „nekontrolisani“ insulinski pikovi čiji je uzrok loša formulacija ishrane (dominacija prostih ugljenih hidrata) mogu naše telo uvesti u stanje smanjene osetljivosti na insulin. Ne zaboravimo da se telo „brani“ od ovog stanja oslobađanjem veće količine insulina iz beta ćelija Langerhansovih ostrvaca pankreasa. Sa vremenom beta ćelije mogu da se iscrpe i eto uvoda u dijabetes tip 2 (insulin zavisni).

Ne zaboravimo da dugotrajnom zloupotrebom velikih doza hormona rasta, možemo značajno iscrpiti beta ćelije pankreasa koje produkuju insulin. Nekada i nerazumna upotreba AAS može uticati na osetljivost na insulin. Određivanje HbA1C – je najbolji indikator uspešne glikoregulacije „u vremenu“!

Dakle, kada kažemo insulin neka nam u prvom planu budu tri loša ishoda – gojaznost, insulinska rezistencija i dijabetes, to svakako ne želimo za svoje telo?

Testosteron je otac svih anaboličkih steroida, to kažemo samo da bi ilustrovali moć ovog hormona, ključne reči – libido, potencija, dobro raspoloženje, porast na mišićnoj masi i snazi, bolji oporavak od treninga.

Od analiza vezanih za isti nam je u prvom planu ukupni i slobodni testosteron. Slobodni testosteron je ona frakcija koja ostvaruje direktan uticaj (nije vezan za SHBG i albumine u krvi). U nekim slučajevima „low-test“ produkcije, moguće je da slobodni testosteron bude čak u granicama normale, dok je ukupni naravno nizak, tako da je za pravilnu interpretaciju nephodno odraditi oba. Adekvatan nivo testosterona zavisi od naše ishrane (naročito akcenat na zdrave masti), dobro dozirane fizičke aktivnosti (trening sa opterećenjem pokazuje benefite u ovoj svrsi), higijene spavanja, a tu je i potreba da se zaštiti telo od uticaja supstanci koji deluju negativno na produkciju istog (dodaci kozmetici, sredstva za ličnu higijenu, industrijski prerađena hrana).

Estradiol je ženski polni hormon koji se normalno proizvodi i kod muškaraca, ali svaka krajnost za sobom vuče negativne posledice. Naime, pod uticajem enzima aromataze se u našem telu od testosterona proizvodi estradiol. Gojaznost je često udružena sa „problemom aromatizacije“, a pomenuti problem mogu da izazovu i lekovi u tretamanu benignog uvećanja prostate, anabolički steroidi (a i abuzus veće količine testosterona), ishrana bazirana na industrijski prerađenim namirnicama, hronična izloženost stresu.

Kada pomenemo prolaktin u prvom planu su nam sledeće ključne reči – „low testosteron“, gubitak libida, erektilna disfunkcija, neplodnost, povećanje procenta telesne masti (uticaj na lipoproteinsku lipazu), gubitak mišićne mase, veća verovatnoća za pojavu ginekomastije (povećanje broja estrogenskih i progesteronskih receptora u tkivu dojke), galaktoreja (sekrecija „mleka“). Ne zaboravimo da postoji veza između sekrecije prolaktina i naše štitne žlezde, kao i FSH i LH (gonadotropini zaduženi za produkciju testosterona i spermatogenezu) i posledično testosterona! Povišen prolaktin se kod zdravih osoba vezuje pre svega za hroničnu izloženost stresu, konstantnu pretreniranosti, kao i zloupotrebu AAS (19-nortestosteron derivati).

Kortizol je hormon stresa koji se smatra najvećim neprijateljem našeg napretka – zadužen je za porast procenta telesne masti, gubitak mišićne mase, hronične povrede (teži oporavak), pad „u snazi“. Određivanje jutarnjeg kortizola će biti koristan orijentir i najbolje ukazuje na stanje hroničnog stresa (povišena vrednost).

Štitna žlezda je glavni regulator brzine našeg metabolizma i svoje efekte ostvaruje preko 2 bitna hormona - T4 (tiroksin) i T3 (trijodtironin). Svakako da štitna žlezda ima niz drugih bitnih funkcija, ali je u prvom planu njen uticaj na brzinu našeg metabolizma. Parametri na koje bi trebalo obratiti pažnju su – TSH, T4, T3, kao i slobodni oblici fT4 i fT3 (direktna aktivnost). TSH je hormon hipofize koji „naređuje“ štitnoj žlezdi da proizvodi T4 i u manjem udelu T3 (najvećim delom se na periferiji konvertuje iz T4). T3 zapravo predstavlja aktivni oblik štitne žlezde.

Uopšteno gledano za hormonski balans nam je neophodna adekvatna kontrola stresa (tehnike relaksacije), dobra higijena sna, ishrana bez industrijski obrađenih namirnica, redovna, dobro dozirana fizička aktivnost, kao i borba protiv gojaznosti!