You are here

Šta nam je potrebnije leti - energetski ili izotonični napici?

Treninzi leti mogu biti veliki problem iz mnogo razloga – neprijatne vrućine, posledično profuzno znojenje, praćeno nekim od simptoma dehidratacije koji nas mogu sprečiti da damo maksimum na treningu. „Tropsko vreme“ svakako da nije idealno za maksimalne trenažne napore pa mnogi početnici pokušavaju da pobede čest osećaj malaksalosti i „usporenosti“ dodatkom energetskih napitaka. Kada kažemo energetski napici u prvom redu mislimo na razne „šećerne napitke“ (čak oko 12 gr šećera na 100 ml) kojima su dodati kofein, ekstrakti poput guarane (teofilin), žen-šena, taurina (koji je najbenigniji sastojak istih), L-karnitina i sl.

Neki vežbači u cilju borbe sa simptomima „pregrevanja“ i dehidratije koriste i veće doze NO-reaktora, kofeina i sl. stimulanasa koji zapravo mogu da pogoršaju stanje. Previše stimulativnih sastojaka mogu dovesti do pojava grčeva, veće mogućnosti povređivanja, kao i podložnost raznim komplikacijama termičkog stresa (toplotni udar), diuretički učinak pojedinih sastojaka može samo otežati stanje dehidratacije.

Dakle, letnji treninzi zahtevaju pre svega nadoknadu vode i elektrolita koji su preduslov normalnog funkcionisanja našeg tela u „takvim uslovima“.

Kada kažemo telesne tečnosti, mislimo u prvom redu na vodu i u njoj rastvorene supstance, pre svega elektrolite i proteine. Količina vode u našem telu je homeostatska vrednost i održava se balansom između unosa i izlučivanja. Smatra se da oko 60-70% naše telesne mase čini voda. Unos vode se prevashodno obezbeđuje mehanizmom žeđi - regulisan je preko osmoreceptora koji se nalaze u hipotalamusu, a registruju promenu osmolarnosti vanćelijske tečnosti. Drugi bitan faktor „regulacije vode“ u našem telu je sekrecija antidiuretskog hormona (vazopresin) od strane zadnjeg režnja hipofize, čija je glavna uloga reasporpcija vode na nivou bubrega (naravno, tu su i drugi hormonski mehanizmi poput sistema renin-angiotenzin-aldosteron).

Kada govorimo o procesu izlučivanja vode iz našeg tela u prvom planu su bubrezi (urin – 60%), zatim koža i respiratorni sistem (nevidljivi gubitak – 28%), znojenje (8%), „izlučivanje“ putem stolice (4%), već pomenuti hormoni (vazopresin i aldosteron), kao i neki lekovi (diuretici), kofein i sl.

Ne zaboravimo termin osmolarnost koji predstavlja količinu osmotski aktivnih čestica po litru telesne tečnosti. Upoznajmo se i sa terminom „toničnost“ koji predstavlja stepen uticaja rastvora na volumen (tonus) ćelije potopljene u njemu.

Dakle, izotonični napici imaju jednaku osmolarnost kao krvna plazma zbog čega su idealni za brzu nadoknadu izgubljene tečnosti i elektrolita. Najvažnija prednost ovih napitaka je brzina nadoknade izgubljene tečnosti, kao i ubrzani oporavak od trenažnih napora. „Čista voda“ ima osmolarnost manju od krvne plazme, odnosno nije kompatibilna sa telesnim tečnostima i samim tim brzo se izlučuje mokraćom i za sobom povlači i deo bitnih minerala iz organizma, dehidratacija se produbljuje.

Upoznajmo se i sa terminom osmoza koji predstavlja ukratko kretanje vode niz koncentracioni gradijent, tj. voda se kreće slobodno dok se ne izjednače koncentracije osmotski aktivnih čestica sa obe strane ćelijske membrane. Hidrostatski pritisak koji zaustavlja osmozu u tom „ravnotežnom stanju“ je osmotski pritisak. Elem, osmotski pritisak je dirigent odnosa između ćelija i okoline i 90% osmotskog pritiska regulišu elektroliti (Na, K…), dok 10% otpada na ostale supstance.

Gubitak telesnih tečnosti (dehidracija) koja sadrži vodu i elektrolite uglavnom nastaje zbog pojačanog znojenja usled neadekvatnih klimatskih uslova (visoke spoljašnje temperature, vlažnost i sl.). Dolazi i do povećanja telesne temperature i smanjenja volumena krvi (smanjuje se udarni volumen) kao i do smanjenja mišićne snage i izdržljivosti tj. celokupne fizičke efikasnost, kao i pada performansi.

Skrenimo pažnju da su voda i elektroliti, kao i dodatak prostih hidrata (izotonični napici) važni za obavljanje fizičke aktivnosti jer:

- Održavaju volumen krvi i osmolarnost za efikasan transport kiseonika i regulaciju krvnog pritiska

- Omogućavaju nervnu kondukciju za normalnu funkciju mišića

- Za održavanje „energije“, kao i obnavljanje energetskih depoa (npr. mišićni glikogen) tokom aktivnosti i oporavka

- Samim tim omogućavaju poboljšanje performansi

Preporuka je da izotonične napitke treba uzimati kada trening traje duže od 60 minuta, a najbolje tokom samog treninga. Najjednostavnije je pripremiti napitak i uzimati na svakih 20 minuta po nekoliko gutljaja.

Pravilna rehidratacija je osnovni preduslov maksimalnog učinka bilo na treningu ili takmičenju…budite uvek spremni, napravite pravi izbor!